Amerikanci žele graditi Jadransko-jonsku autocestu kroz BiH

Izgradnja Jadransko-jonske autoceste kroz BiH ponovo je aktuelizirana u našoj zemlji i to nakon što su vlasti u oba entiteta ovu temu stavili na dnevni red kroz nekoliko konkretnih poteza.

Jadransko-jonska autocesta bi se kroz BiH trebala protezati kroz nekoliko trasa u ukupnoj dužini od 103 kilometra, a dionice od Stoca preko Trebinja do granice s Crnom Gorom bi ukupno trebale biti duge oko 55 kilometara. S obzirom na to da bi trebala prolaziti kroz oba bh. entiteta potrebno je da vlasti FBiH i RS učine konkretne korake na njenoj realizaciji, a to one već čine.

Tako je prije nekoliko dana ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović u Banjaluci potpisao memorandum o razumijevanju i identifikaciji potencijalnih projekata s predstavnicima američkih kompanija o nekoliko infrastrukturnih projekata među kojima je i Jadransko-jonska autocesta na pravcu Stolac – Trebinje. U ime američke strane memorandum koji će važiti u narednih pet godina potpisao je Gary Rabine, direktor američke kompanije koja se bavi izgradnjom puteva visokog kvaliteta, kao i tehnologijama iz oblasti robotike i vještačke inteligencije Rabine Global.

Američki kapital

Gary Rabine je, prema javno dostupnim podacima, vlasnik grupacije Rabine koja je osnovana 1981. godine i koja se bavi građevinskim i infrastrukturnim uslugama širom Amerike. U opisu posla im je asfaltiranje, betonski radovi, održavanje infrastrukture, a ostvaruju prihode od više stotina miliona dolara godišnje. Za razliku od američkog Bechtela, grupacija Rabine nema iza sebe velike međunarodne projekte, ali ima ambicioznog Amerikanca koji je politički angažovan u Republikanskoj stranci i koji je zainteresovan za velike projekte kako u BiH, tako i širom Zapadnog Balkana. U jednom od intervjua, Gary Rabine je rekao kako je spreman okupiti tim sa iskustvom koji će na Balkanu graditi mostove, tunele i drugu saobraćajnu infrastrukturu. S obzirom na to da se pod Trumpovim vodstvom američka vanjska politika najviše fokusirala na otvaranje vrata investitorima iz SAD-a širom svijeta vrlo vjerovatno bi se moglo desiti da neke od dionica Jadransko-jonske autoceste zaista izgrade ova ili neke druge američke kompanije.

Na realizaciji Jadransko-jonske autoceste nešto je uradila i FBiH. Tako je Javno preduzeće Autoceste FBiH u februaru raspisalo javni poziv za sporazumno pribavljanje nekretnina za izgradnju Jadransko-jonske autoceste na dionici Počitelj – Stolac. Time su pozvali stanovnike Čapljine, odnosno mjesta Ševaš Njive, Počitelja, Domanovića, Hotnja, Opličića i još nekoliko manjih naselja na dogovor o eksproprijaciji nekoliko nekretnina koje se nalaze na trasi pomenute dionice.

Jadransko-jonska autocesta se od autoceste na Koridoru 5c odvaja kod Počitelja i ide prema Stocu i Trebinju, te sve do granice s Crnom Gorom. Ova autocesta je zamišljena još u 70-im godinama 20. vijeka, kao prijedlog UNDP-a kojim bi se razvila mreža autocesta u Evropi. Za autocestu na koridoru 5c ključna je bila 1997. godina i 3. Panevropska konferencija o saobraćaju na kojoj su zemlje EU usvojile Helsinšku deklaraciju koja je predvidjela potrebu za još 10 panevropskih saobraćajnih koridora. U početku se tu nalazio samo Koridor 5c, a onda je naknadno dodana i Jadransko-jonska autocesta. To se dogodilo na konferenciji CEMT-a u Ljubljani 2004. godine. Tada je dogovoreno da se gradi autocesta u dužini od 1.100 kilometara od Italije, preko Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i dalje ka Albaniji i Grčkoj.

Crnogorski dio grade Francuzi

Ovih dana je stigla informacija da su i Crnogorci ozbiljnije krenuli sa svojim dijelom Jadransko-jonske autoceste. Narednih dana će Crna Gora s francuskim građevinskim divom Bouygues potpisati Memorandum o razumijevanju radi projektovanja i izgradnje gotovo 24 kilometra Jadransko-jonske autoceste od Čeva do petlje Krivošije, po modelu koncesije. Crnogorski dio Jadransko-jonske autoceste ima tri dionice Nudo – Grahovo – Čevo gdje se spaja na autoput Bar – Boljare. Zatim Gradac – Zaljevo kod Bara i od Zaljeva do graničnog prelaza Sukobin s Albanijom. Kontakt tačka ove autoceste s BiH je u crnogorskom mjestu Nudo u blizini Grahova.

Podsjetimo, Jadransko-jonska autocesta za BiH je važna, jer će njom naša zemlja dobiti najkraći saobraćajni pravac prema Zapadnoj Evropi, ali i istoku. Ona će nas povezati s centralnom Evropom, a ekonomski, poljoprivredni i turistički resursi će postati konkurentniji i dostupniji jadranskom zaleđu i tržištima centralne i sjeverne Evrope i Mediterana. Jadransko-jonski koridor nije samo autocesta, nego i pomorski, zračni, a dijelom i željeznički koridor.