Ostajemo na točkovima i u području ekonomije, na što provocira nekoliko vijesti o ostvarenim rezultatima i planovima željezničkih kompanija u BiH i zemljama okruženja. Iz njih se vidi gdje smo mi a gdje naše komšije, te kako nam bježe, a mi ih i ne pokušavamo stići. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine pohvalile su se da je voz na relaciji Sarajevo – Pazarić ispunio očekivanja jer je od 9. augusta lani, kada je uveden u saobraćaj, prevezao 39.680 putnika. Riječ je o razdaljini nešto manjoj od 30 kilometara i vožnji koja traje 34 minute. Riječ je o kompoziciji modernog i za putnike komfornog voza koji može razviti brzinu veću od 100 kilometara i u jednoj vožnji prevesti nekoliko stotina putnika. Imalo bi smisla kada bi taj voz tokom dana dva-tri puta i djelomično i po noći povezivao Sarajevo sa Mostarom, Zenicom. Dobojem, Banja Lukom... Ali to željeznicama nikako ne uspijeva iako je sa vozom Sarajevo – Pazarić dokazano da se ljudi lako opredjeljuju za željeznički prevoz kao alternativu za spore i tijesne autobuse. Sa prevozom roba je sasvim drugačija situacija, ali tu željeznice nisu u stanju da preuzmu brojne terete jer ih u tome sprječava izuzetno jak kamionski lobi.
Priča o željeznicama i njihovoj infrastrukturi, kao i izuzetno značajnom servisu privrede i faktoru ekonomskog razvoja, svuda oko nas je mnogo atraktivnija. Hrvatska je krajem 2021. potvrdila svoju namjeru o nastavku snažnog investiranja u željeznički saobraćaj i spremnost na dodatna ulaganja od oko pet milijardi eura do 2030. Doduše, oni imaju svu pomoć Evropske unije i fondova.
Srbija je isprobala modernu prugu i voz nove tehnologije kojim će za koju sedmicu putovanje na relaciji Beograd – Novi Sad učiniti najatraktivnijim putovanjem u regiji jer će se kompozicija kretati brzinom od 200 kilometara na sat. Uz sve drugo što je u tome pozitivno bit će to i svojevrstan poticaj za brži razvoj turizma. Ne spava ni Crna Gora. Tamošnja Vlada je objavila dokument urađenih idejnih rješenja sa studijom predizvodljivosti proširenja željezničke mreže Crne Gore. U njemu se ističe da bi proširenje željezničke mreže podrazumijevalo izgradnju kraka pruge Nikšić – Podgorica ka Bileći (Bosna i Hercegovina), potom izgradnja nove pruge Pljevlja – Bijelo Polje i dalje ka Beranama i granici sa Kosovom. Navedena dva željeznička pravca predstavljaju dio željezničkih pruga prema Čapljini (BiH) i Peći (Kosovo).
Kod nas politika nažalost nema senzibiliteta niti interesa za značanija ulaganja u razvoj željeznica, te zato nemamo vozova za ugodna putovanja i brži i jeftiniji prevoz roba. Pobjegli su nam i za to je odgovorna politika, a ekonomija nemoćna da ukloni sve njene rampe!?
Povezane novosti
Kokuz u Americi
Od sna o Mundijalu u Americi do realnosti bosanskog budžeta – priča o navijaču, cijenama i granici između strasti i ludosti.
Kako je Chuck Norris spasio Stolac
Odrastajući uz videokasete, heroje i tihe lekcije o snazi i dostojanstvu, između Chucka Norrisa i Charlieja Chaplina, učila se otpornost koja će, kad je zatrebalo, postati stvarna.
Slika stanja
Iako će o tome već bilo riječi na web-stranicama BIHAMK-a, u ovoj prilici ne mogu a da ne iskažem svoje oduševljenje povodom svečane sjednice BIHAMK-a, koju su obilježili glamur, ugodna atmosfera i ushićenost svih dobitnika brojnih priznanja.
